Dok se 88-godišnji papa Franjo bori s upalom pluća, sve više se spekulira o tome tko bi mogao biti njegov nasljednik. Najstarijem papi u posljednjih stotinu godina već je neko vrijeme narušeno zdravlje, a njegova hospitalizacija potaknula je rasprave o mogućem novom poglavaru Katoličke crkve.
Kako se bira novi papa?
Nakon smrti ili ostavke aktualnog pape, saziva se konklava u Sikstinskoj kapeli gdje kardinali tajnim glasovanjem biraju novog poglavara Crkve. Iako tehnički svaki rimokatolik može biti izabran, tradicija nalaže da papa dolazi iz redova kardinala. U konklavi smije sudjelovati samo 138 od ukupno 253 kardinala, jer prema crkvenim pravilima, kardinali stariji od 80 godina nemaju pravo glasa.
Papa Franjo je u prosincu prošle godine povećao broj glasača sa 120 na 138, čime je dodatno oblikovao tijelo koje će odlučivati o njegovu nasljedniku. S obzirom na njegovu narušenu zdravstvenu situaciju, neki istaknuti kardinali već su izdvojeni kao potencijalni budući pape.
Najizgledniji kandidati
Prema dostupnim izvorima, nekoliko kardinala ističe se kao favoriti za sljedećeg papu.
1. Kardinal Pietro Parolin, 70, Italija
Pietro Parolin, jedan od najutjecajnijih ljudi u Vatikanu, svoju je službu pod papom Franjom započeo 2013. godine kada je imenovan državnim tajnikom Svete Stolice. Već sljedeće godine papa ga je proglasio kardinalom, čime je dodatno učvrstio njegovu poziciju u vrhu Katoličke crkve.
Parolin se tijekom karijere specijalizirao za diplomaciju, sudjelujući u pregovorima između Vatikana i raznih svjetskih država. Službovao je u nuncijaturama u Nigeriji i Meksiku, a bio je ključan u diplomatskim naporima Svete Stolice u odnosima s Kinom, Venezuelom i Bliskim istokom. Njegov umjeren politički stav i sposobnost pregovaranja donijeli su mu reputaciju sposobnog i uravnoteženog vođe. Kao osoba bliska papi Franji, Parolin se smatra kandidatom koji bi nastavio njegovu reformističku ostavštinu, ali uz određenu dozu pragmatizma. Njegova predanost diplomatskom dijalogu, kao i iskustvo u vođenju crkvenih odnosa s državama, čine ga potencijalno idealnim nasljednikom za izazovna vremena u Katoličkoj crkvi.
2. Kardinal Fridolin Ambongo Besungu, 65, Kongo

Predsjednik Simpozija biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara, kardinal Fridolin Ambongo Besungu, dospio je u središte pozornosti kada je odbacio kontroverznu deklaraciju pape Franje, unatoč tome što je imala papinsko odobrenje.
Ovaj konzervativni kapucin proglasio je doktrinu Fiducia supplicans, koja dopušta blagoslov nevjenčanih i istospolnih parova, ništavnom na afričkom kontinentu. Prema pisanju Catholic Heralda, Besungu je na hitnom sastanku 2023. godine osigurao blagoslov pape Franje za svoju odluku.
Mogući izbor Besungua za papu značio bi zaokret prema konzervativnijem smjeru i jasnu distancu od liberalnijih reformi pape Franje. Aktualni pontifeks imenovao ga je kardinalom 2019. godine.
3. Kardinal Wim Eijk, 71, Nizozemska

Bivši liječnik, kardinal Willem Jacobus Eijk, smatra se jednim od najkonzervativnijih crkvenih vođa današnjice.
Godine 2015. sudjelovao je u pisanju knjige “Jedanaest kardinala govori o braku i obitelji: Eseji s pastoralnog gledišta”, koja je oštro kritizirala pristup pape Franje prema građanskim ponovnim brakovima bez crkvenog poništenja. Eijk je takve brakove nazvao “oblikom strukturiranog i institucionaliziranog preljuba”.
Poznat je i po kritici Franjine nesposobnosti da zauzme čvrst stav prema prijedlogu Njemačke biskupske konferencije, koja je željela omogućiti protestantima primanje euharistije u katoličkim crkvama. U jednom uvodniku, Eijk je papin stav o tom pitanju nazvao “potpuno neshvatljivim”.
Papa Benedikt XVI. imenovao ga je kardinalom 2012. godine, a njegova snažna konzervativna stajališta mogla bi ga učiniti ozbiljnim kandidatom za budućeg papu.
4. Kardinal Péter Erdő, 72, Mađarska

Bivši predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europe i pobožni marijanac, kardinal Péter Erdő, već dugi niz godina ima važnu ulogu u suvremenoj crkvenoj politici.
Poznat po svojim konzervativnim stavovima, Erdő se protivi praksi da rastavljeni i ponovno vjenčani katolici primaju svetu pričest, držeći se doktrinarnog uvjerenja o nerazrješivosti braka. Također je bio jedan od glasnijih kritičara prihvata izbjeglica u europskim zemljama, tvrdeći da takva politika može dovesti do trgovine ljudima.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom 2003. godine, a njegova dugogodišnja predanost tradicionalnim crkvenim vrijednostima svrstava ga među potencijalne kandidate za budućeg papu.
5. Kardinal Luis Antonio Tagle, 67, Filipini

Luis Antonio Tagle služi kao proprefekt za Odjel za prvu evangelizaciju Dikasterija za evangelizaciju te kao predsjednik Međudikasterijskog povjerenstva za posvećene redovnike.
Tagle, koji je često nazivanu “azijskim papom Franjom”, smatra se politički lijevo orijentiranim i bio je kritičan prema stavu Crkve prema LGBT osobama, razvedenim i ponovno vjenčanim katolicima. U intervjuu iz 2015. godine izjavio je da je “oštriji” pristup Crkve prema homoseksualcima, razvedenima i samohranim majkama nanio štetu cilju Crkve da evangelizira.
Tagle je sedmi Filipinac koji je imenovan kardinalom, a postao bi prvi papa s azijskog kontinenta kad bi bio izabran. Kardinalom ga je proglasio papa Benedikt XVI. 2012. godine.
6. Kardinal Raymond Burke, 76, Sjedinjene Američke Države

Raymond Burke, rođen u Wisconsinu, bivši nadbiskup St. Louisa, smatra se vodećim arhikonzervativcem u Crkvi. Poznat je kao zagovornik latinske mise i javni kritičar liberalnih stavova pape Franje, osobito glede pitanja poput primanja euharistije za rastavljene i ponovno vjenčane osobe.
Također je kritizirao promjene u Crkvenom stavu prema umjetnoj kontracepciji, LGBT osobama i građanskim brakovima, smatrajući ih “neprihvatljivima”.
Papa Benedikt XVI. proglasio ga je kardinalom 2010. godine.
7. Kardinal Mario Grech, 67, Malta

Aktualni generalni tajnik Biskupske sinode, Mario Grech, smatra se potencijalnim umjerenim nasljednikom pape Franje.
Grech je ranije isticao potrebu da se dosegne do onih koji su izopćeni iz Crkve zbog svojih seksualnih sklonosti ili bračnog statusa. U svom govoru na Izvanrednoj općoj skupštini Biskupske sinode 2014. godine, naglasio je važnost očuvanja kontinuiteta Crkvenog učenja, uz dopuštanje kreativnosti u metodologiji obraćanja vjernicima.
Papa Franjo imenovao je Grecha kardinalom 2020. godine.
8. Kardinal Matteo Zuppi, 69, Italija

Matteo Zuppi, predsjednik Talijanske biskupske konferencije, rođen je u Rimu i služio je kao nadbiskup Bologne, što ga čini ključnim insajderom u Franjinom Vatikanu. Kao miljenik pape Franje, Zuppi je 2023. godine bio pozvan da izvrši visoko profiliranu mirovnu misiju u Ukrajini, gdje se sastao s predsjednikom Zelenskim.
Iste godine poslan je u Sjedinjene Države na susret s katoličkim predsjednikom Joeom Bidenom.
Papa Franjo imenovao je Zuppija kardinalom 2019. godine.
Budućnost crkve
Ovi istaknuti kardinali, svaki sa svojim jedinstvenim pristupom i stavovima, oblikuju smjer Katoličke Crkve u današnjem vremenu. Njihovi pogledi na ključna pitanja, poput pristupa LGBT osobama, euharistiji za razvedene i ponovno vjenčane, te Crkvenim učenjima o moralnim pitanjima, odražavaju napetosti i izazove s kojima se Crkva suočava u modernom društvu. S obzirom na njihov utjecaj i pozicije, bit će zanimljivo vidjeti kako će oblikovati budućnost Katoličke Crkve i njezin odnos prema društvenim, moralnim i duhovnim pitanjima.