Nedolaskom pojedinih članova Povjerenstva za izbor i imenovanje Parlamenta FBiH te tako i nepostojanjem kvoruma za održavanje sjednice, spriječen je i dogovor oko imenovanja novih članova ovog Povjerenstva, ali i odlučivanje o Prijedlogu odluke o izmjenama Odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma Parlamenta FBiH te imenovanju sudca Ustavnog suda BiH.
Zbog ovoga nije održana ni vanredna sjednica Zastupničkog doma BiH jer, ni nakon četiri sata, nije bio utvrđen dnevni red upravo zbog neodržavanja sjednice Povjerenstva koje je trebalo dostaviti prijedloge za promjenu članova i ime sudca za Ustavni sud BIH.
Kvorum oboren zbog nedolaska članova iz SDA, DF, NES-a i SBiH-a
Kvorum nije postignut zbog nedolaska članova Povjerenstva iz oporbenih stranaka koji su na ovaj način spriječili svoju smjenu i izbor novih članova iz stranaka na vlasti. Naime, na sjednicu Povjerenstva nisu došli članovi Edina Gabela (SBiH), Irfan Durić (NES), Dajana Čolić (DF) i Eldar Čomor (SDA), stranaka oporbe koje predvodi SDA Bakira Izetbegovića te DF Željka Komšića.
Upravo iz ovih stranaka vrlo su kritični i protiv su izbora Marina Vukoje kao predstavnika hrvatskog naroda za suca Ustavnog suda BiH nakon što je u kolovozu prošle godine, zbog starosne dobi, ustavnom sudcu i predsjedniku Ustavnog suda BiH Mati Tadiću prestao mandat.
Što se zamjera Vukoji, a što prešućuje ostalima
Vukoji spočitavaju kako je “stranački čovjek” kojeg je HDZ na prošlim pretprošlim izborima kandidirao za Dom naroda državnog parlamenta, a danas je na dužnosti tajnika Zastupničkog doma.
Primjerice, bivši ustavni sudac i profesor Ustavnog prava, Kasim Trnka, za AlJazeeru je izjavio kako Vukoja ne ispunjava uvjete za sudca ustavnog suda te da “iako su i ranije u najviše pravosudno tijelo u zemlji birani stranački podobni kadrovi, vrijeme je da se s takvom praksom prekine”, kao i da je “nepoznat u pravnoj zajednici, a pogotovo onoj koja se bavi ustavnom materijom i očito je da se radi o postavljanju političkog poslušnika”.
Međutim komentatori ovakvog i sličnih stavova isto se ne određuju i prema aktualnim ustavnim sudcima ispred bošnjačkog naroda, nekadašnjom potpredsjednicom SDA i parlamentarnom zastupnicom ove stranke Seadom Palavrić, koja mu je bila protukandidatkinja koja je dobila najviši broj glasova na izboru za ustavnog sudca, ali ni nekadašnjim članom Predsjedništva SDA Mirsadom Ćemanom, danas također ustavnim sudcem.
-Od 1996. do 2002. godine bila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Od 2002. do 2005. godine bila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, stoji u službenom životopisu objavljenom na službenoj stranici Ustavnog suda BiH, ali bez navođenja da je ova sutkinja Ustavnog suda bila zastupnica SDA.
Također, niti ustavna sutkinja Palavrić, a niti ustavni sudac Ćeman, prije dužnosti u Ustavnom sudu BiH nisu bili sudci, već su se bavili ili pravom ili odvjetništvom. Kao, uostalom i Vukoja.
Prema njegovim službenom životopisu, Marin Vukoja bio je stručni suradnik u Stručnoj službi Skupštine ŽZH-a od 1. travnja 1998. godine, potom od 4. veljače 2003. godine voditelj Odjela za pravne poslove Stručne službe Skupštine ŽZH-a, od rujna 2007 tajnik Vlade ŽZH-a, te od 2015. godine tajnik Doma naroda PSBiH, što znači da ni Vukoja nikada nije bio sudac.
No, prema članku VI/1.b) Ustava BiH, za sudce Ustavnog suda BiH mogu biti izabrani istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta.
“Politička boja” ustavnog suca
Predsjednik stranke Narod i pravda (NiP) i državni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, u jednoj od svojih izjava na temu izbora Vukoje za sudca Ustavnog suda je kazao kako se ne radi o izboru člana Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), te da izbor Ustavnog suda “mora imati političku boju jer, kao i do sada, glasaju političari i političke stranke”.
On je pri tom demantirao i stavove stranaka oporbe o političkoj aktivnosti kandidata za Ustavnog sudca Marina Vukoje.
“Da je Vukoja politički aktivan ne bi mogao biti biran na poziciju tajnika jednog zastupničkog doma jer to zabranjuje Zakon o državnoj službi”, kazao je Konaković.
Međutim, čini se i da je imenovanje ustavnog sudca blokirano uskostranačkim interesima, točnije, ostankom na pozicijama stranačkih dužnosnika oporbe koja se i dalje ne miri s činjenicom o novoj vladajućoj koaliciji stranaka.
Nejasno Mišljenje EK-a u prioritetima, a europska BiH nemoguća sa stranim sudcima
U ovom kontekstu sve češće se spominju i strani sudci u Ustavnom sudu BiH, sada potpredsjednica suda Helen Keller (Švicarska), sutkinja Angelika Nussberger (Njemačka) i sudac Ledi Bianku (Albanija). Podsjetimo da Ustavni sud sačinjava devet sudaca, od kojih šest sudaca biraju parlamenti entiteta – Zastupnički dom FBiH bira četiri, Narodna skupština Republike Srpske dva, a preostalu trojicu bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Pitanje stranih sudaca dio je i 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije koji su stavljeni pred BiH na njenom putu za članstvo u EU. U prvom prioritetu ‘Demokracija i funkcionalnost’, između ostaloga se navodi kako je “Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnoj razini kako bi se .., reformirao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osiguralo provođenje njegovih odluka…”.
Transparency International BiH je u svojoj analizi 14 prioriteta, konkretno u ovom dijelu, naveo: “Kako je navedeno u Mišljenju, Ustavni sud je tumač Ustava i konačni autoritet u slučaju sukoba nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Međutim, naglašen je problem nedostatka provedbe njegovih odluka, te potreba za jačanjem profesionalnosti i neovisnosti sudaca Ustavnog suda, počevši od poboljšanja kriterija za imenovanje i postupaka imenovanja. Posebno je naglašena potreba rješavanja pitanja međunarodnih sudaca na Ustavnom sudu, ali je ovaj kriterij postavljen vrlo generalno, te je od strane pojedinih predstavnika vlasti iskorišten čak kao osnova za osporavanje legitimiteta Ustavnog suda, iako se u Mišljenju navodi da njegov legitimitet moraju priznati sva tijela kako bi se osiguralo trajno poštivanje njegovih odluka. Do sada nisu provedene aktivnosti na ovom polju”.
Međutim, u prioritetima se ne podrazumijeva izbacivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda u BiH, ali je i činjenica da BiH ne može postati članicom EU-a ukoliko u Ustavnom sudu ima strane sudce. To je upravo nedavno potvrdio i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, piše Dnevni list.
“U ovih 14 prioriteta je reforma Ustavnog suda BiH, ali ne stoji da to znači izbacivanje stranaca. Vrlo je jasno, po propisima EU, ne možete biti član EU, a da imate u pravosudnoj instituciji strance”, rekao je Nikšić.
U 1:30 poslije ponoći prekinuta izvanredna sjednica Zastupničkog doma, nakon prijetnji zastupnika SDA i DF-a
Nakon višekratnih pauza u 1 sat i 30 minuta predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH priopćila je zastupnicima da je održana sjednica kolegija na kojoj je zaključeno da se sjednica prekida, a da će zastupnici o nastavku sjednice biti blagovremeno obaviješteni, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Podsjetimo, nakon završetka redovite sjednice, oko 23 sata, predsjedavajuća Zastupničkog doma Federalnog parlamenta Mirjana Marinković Lepić nastavila je, jutros započetu pa prekinutu, izvanrednu sjednicu ovog Doma, kada je konstatirano da nije bilo uvjeta za utvrđivanje dnevnog reda njezina reda jer na zasebnom uporednom zasjedanju parlamentarnog Povjerenstva za izbor i imenovanja nije bilo kvoruma.
Uz oštro protivljenje bošnjačke oporbe predsjedavajuća Doma je kazala da se izvanredna sjednica nastavlja jer je u međuvremenu stigao izvještaj Povjerenstva za izbor i imenovanja i da su vremenski uvjeti za nastavak izvanrednog zasjedanja ispunjeni.
Nakon burnog verbalnog istupa Mahira Mešalića (DF) da predsjedavajuća grubo krši sva pravila, da on brani ustav i državu, te da će spriječiti održavanje sjednice, proglašena je pauza. Prethodno je i SDA-ov zastupnik Salko Zildžić zaprijetio kako će silom spriječiti nastavak sjednice.
Podsjetimo, članovi bošnjačkih oporbenih stranaka SDA, DF-a, SBiH i NES-a danas su ne dolaskom na sjednicu Povjerenstva za izbor i imenovanje blokirali njezin rad, kako ne bi bili predloženi novi članovi iz HDZ BiH umjesto zastupnika ove stranke koji su podnijeli ostavke zbog odlaska na druge dužnosti.
Prijedlog novih članova Povjerenstva potom je trebao potvrditi Zastupnički dom, nakon čega bi Povjerenstvo predložilo Domu da za člana Ustavnog suda BiH izabere Marina Vukoja a za dopredsjedavajućeg doma Arnela Isaka
Vrisak.info
