Centralna banka objavila je u srijedu kako uplata na račun institucije zadužene za proračun Bosne i Hercegovine neće biti izvršena sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine CBBiH, a time i ugrožavanja stabilnosti same Centralne banke te monetarne i financijske stabilnosti u državi.
Država Bosna i Hercegovina nije pronašla način kako da isplati dug slovenskom „Viaductu” po tužbi protiv Vlade Republike Srpske, a već joj prijeti nova arbitražna presuda po tužbi Mittala, vrijedna točno 370 milijuna eura, odnosno 740 milijuna KM, prenosi Raport.
Tko su tužitelji i koliki je spor?
Riječ je o međunarodnom arbitražnom postupku koji se vodi u pravnoj stvari tužitelja Pramoda Mittala, Sangeete Mittal, Vartike Mittal, Shristi Mittal i Divyesha Mittal protiv tužene Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara BiH izdvojilo je prošle godine tri milijuna KM za vođenje ovog postupka.
U izvještaju Pravobraniteljstva BiH za prošlu godinu, gdje se navode svi arbitražni postupci, ne spominje se vrijednost spora po tužbi Mittala. Ranije se nagađalo da bi ona mogla iznositi oko 400 milijuna dolara, no prema zapisniku s Fiskalnog vijeća, navodi se točan iznos – 740 milijuna KM.
Entiteti se ne dogovaraju, a dug raste
U zapisniku se navodi kako će se obveze po arbitražnoj presudi u slučaju Viaduct riješiti, ali da to predstavlja velik izazov. Napominje se da se u narednom razdoblju očekuju i arbitražne presude u slučaju Mittal, s obvezom od oko 370 milijuna eura. Vlasti Federacije BiH nisu htjele potpisati sporazum o preuzimanju obveza, analogno onome koji je Republika Srpska potpisala.
Prema tvrdnjama Raporta, RS se obavezala, ali nikada nije ispoštovala potpisano. Zbog toga je dug s početnih 70 milijuna narastao na 110 milijuna KM.
Tužba se ignorira, a posljedice su na državnom proračunu
U slučaju tužbe Mittala, obveze se također guraju pod tepih. Nitko ne želi potpisati sporazum kojim bi se utvrdilo tko će vratiti novac u slučaju negativnog ishoda arbitraže po BiH. Sve bi, kako sada stvari stoje, ponovno moglo pasti na teret države i njezinih proračunskih korisnika, bez obzira na moguću krivicu Tuzlanskog kantona i Vlade TK.
Pozadina slučaja GIKIL
Pramod Mittal i ostali tužili su početkom 2023. godine državu Bosnu i Hercegovinu, pozivajući se na ranije zaključeni Sporazum između BiH i Indije o unapređenju i zaštiti investicija. Tužba proizlazi iz afere GIKIL, u kojoj je Mittal bio većinski vlasnik s udjelom od 51 posto, dok je Vlada TK, preko svoje kompanije KHK, držala preostalih 49 posto kapitala.
Mittal isključen iz kompanije, pokreće se arbitraža
Mittal je, prema pisanju Raporta, bio “protjeran” iz kompanije. Protiv njega je pokrenut kazneni postupak 2019. godine, a Uprava GIKIL-a nije mu dopustila da imenuje svoju zamjenu na mjesto predsjednika Nadzornog odbora.
Dana 20. siječnja 2020. godine, Uprava GIKIL-a, sastavljena od članova iz BiH, isključila je GSHL iz upravljanja, iako je Uprava niži organ od Nadzornog odbora. Tu odluku nikada nisu uspjeli registrirati. Mittal je, zbog navodnih malverzacija, odlučio tužiti državu BiH.
Početak problema 2014. i reakcije Vlade TK
Cijela priča započela je još 2014. godine kada je GIKIL-u stigao na naplatu ogroman dug od kompanije Stemcor, nakon što je ova raskinula ugovor u svibnju 2013. godine. Budući da je Mittal, preko GSHL-a, bio vlasnik 51 posto GIKIL-a, a Vlada TK 49 posto, GSHL je tražio da se dug otplati u skladu s tim omjerom, što je bilo predviđeno i ugovorom.
Vlada TK nije pristala na to. Kada je zaprimila zahtjev prema kojem njezina kompanija KHK mora platiti 49 posto duga dobavljaču uglja, tražila je od svojih članova uprave GIKIL-a da redefiniraju upravljačku strukturu i isključe GSHL. Članovi Uprave su to i učinili, a na mjesto predsjednika Nadzornog odbora imenovan je Sulejman Brkić, umjesto Mittala.
Odluka suda i Mittalovo uhićenje
GSHL se žalio, a sud je uvažio žalbu te poništio odluku Vlade TK i uprave KHK. Nakon što je Vlada TK odbila pokriti dug u iznosu od 49%, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, a Vlada TK nije ispunila svoje obveze.
Na kraju, Pramod Mittal završio je u pritvoru, pod optužbom da je oštetio tvrtku za više od 20 milijuna KM. Tri dana nakon toga, Mittal je uhićen.
Kada mu je određen pritvor i zabranjeno daljnje upravljanje GIKIL-om, Vlada TK pokreće niz aktivnosti kako bi, preko svojih tadašnjih članova uprave GIKIL-a, ponovo isključila GSHL iz kompanije i imenovala iste svoje članove u Nadzorni odbor.
Vrisak.info
