Dragan Čović: Vjerujem da će se Milorad Dodik vratiti u BiH

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prilikom gostovanja u Dnevniku HTV-a rekao je kako vjeruje da će se Milorad Dodik iz Izraela vratiti u Bosnu i Hercegovinu.

– Činjenica je da ne funkcioniraju institucije koje skrbe o granici Bosne i Hercegovine. Za Srbe nam je jasno, Dodik je dočekan u Beogradu na najvišoj razini, ali bosanskohercegovačke vlasti evidentno nisu odradile svoj dio posla. Ne samo u ovom slučaju. Imali ste i u istom problemu još neke kolege koji su zadnjih 7-8 dana prelazili našu granicu prema Republici Srbiji. To dovoljno govori kako funkcioniraju institucije Bosne i Hercegovine, rekao je Čović.

Čović je dodao kako ima puno onih koji bi voljeli da se Dodik ne vrati.

– On će nastojati biti dosljedan onomu što provodi u posljednje vrijeme. Pogrešno je, ali on je uvjeren uz sve one savjetnike koji ga na taj put vode, da je to pravi put. I ja vjerujem da će se vratiti. Ima puno onih koji bi voljeli da se ne vrati. Riješili bi puno problema njegovim nedolaskom, rekao je Čović.

Dodao je ako se to ipak ne dogodi, potvrdit će se još jednom da ne funkcioniraju institucije BiH.

– To je procijenjeno kao jedna aktivnost visokog rizika, ne samo sigurnosnog u BiH, ali s druge strane mi moramo kroz to vidjeti i sve ono što će raditi i dalje naše pravosuđe, institucije koje su zadužene. Ja vjerujem da će vrlo brzo pokrenuti neke nove aktivnosti vezane za gospodina Dodika i suziti mu prostor za djelovanje, objasnio je Čović.

Europski put Bosne i Hercegovine

Čović je izjavio da su posljednjih dana intenzivno razgovarali s međunarodnim institucijama, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kako bi ponovno stavili na dnevni red europski put Bosne i Hercegovine i stabilnost regije.

– Ovih dana intenzivno razgovaramo s prijateljima iz međunarodnih institucija, naravno, to su i naši prijatelji iz Republike Hrvatske, prije svega predsjednik Andrej Plenković koji je sutra u Parizu. I opet jedna od tema uz sve druge koji su danas okupirali interese Europske unije, Bosna i Hercegovina i naša regija koja je dosta nestabilna zbog našeg odnosa. Mi smo razgovarali ovih dana u Bruxellesu, i s gospođom Kallas, ali smo puno drugih koji su zaduženi za naše područje, zamolili ih da ponovno, tamo gdje je “pala prašina” oko prilika u BiH, naš europski put i sve ono što radimo, stavi se na stol da se raspravlja, rekao je Čović.

Čović je istaknuo da, unatoč izazovima i blokadama u institucijama Bosne i Hercegovine, treba stvoriti uvjete za djelovanje Vijeća ministara i parlamenta kako bi se osigurao napredak zemlje, posebno kroz europske integracije.

– Uvjereni smo da će se to dogoditi, ako ne, mi moramo raditi kroz institucije Bosne i Hercegovine. Parlament Bosne i Hercegovine, koji ima jako puno iskušenja, Vijeće ministara, jer znamo da i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zadnjih nekoliko godina uopće ne djeluje kao institut, koja ima svoje ovlasti, pa uostalom sad ima o proračunu Bosne i Hercegovine, koje je blokirano od strane dva bošnjačka člana Predsjedništva. Znači, morat ćemo, mi koji smo se opredijelili da vodimo Bosnu i Hercegovinu, prije svega putem europskih integracija, i ne samo europskih, uhvatiti se u koštac s izazovima i stvoriti ambijent da Vijeće ministara, gospođa Borjana Krišto kao predsjedateljica, a mi kroz parlament, bez izazova Doma naroda, da možemo te odluke provoditi, rekao je Čović.

Izborni zakon i prava Hrvata

Čović je naglasio važnost razgovora sa svim strankama u Bosni i Hercegovini, posebno s opozicijskim strankama iz Republike Srpske, kako bi se postigao konsenzus o miru, stabilnosti, funkcioniranju institucija i jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, s posebnim naglaskom na izborni zakon i prava Hrvata.

– Razgovaramo sa svim strankama u BiH. Posebno je važan posljednji sastanak s opozicijskim strankama iz Republike Srpske. Stavili smo na stol tri pitanja kako bismo vidjeli možemo li naći zajedničke dodirne točke. Prvo je mir i stabilnost, stvoriti ambijent u kojem naši građani neće strahovati od iskušenja kao što smo imali prije 30, 35 godina. Drugo je osigurati funkcioniranje institucija. Jednakopravnost tri konstitutivna naroda je jedno od prvih pitanja koje smo otvorili za razgovor s njima. To se dotiče, naravno, izbornog zakona kao prvog koraka. Mi moramo, jer je tu pravo izvorište krize, neuvažavanje legitimnih predstavnika kroz ustavnu jednakost tri konstitutivna naroda, primarnom slučaju Hrvata. U Predsjedništvu već, evo, dva mandata, samo u posljednjoj rotaciji nemamo svojeg člana Predsjedništva, izjavio je Čović..

Čović je naglasio važnost nastavka integracijskih ambicija Bosne i Hercegovine, ističući optimizam u vezi s otvorenim razgovorima o zakonu o sudu i izmjenama izbornog zakona na predstojećim sjednicama parlamenta.

– Treće pitanje su integracijske naše ambicije. Ne smijemo prekinuti taj tok. Činjenica je da je taj razgovor koji smo vodili dao određene naznake da ćemo moći oko toga vrlo otvoreno razgovarati, ali to ćemo testirati sada tijekom mjeseci i mislim, na prvim sjednicama u parlamentu, da ćemo imati zakon o sudu Bosne i Hercegovine i, uvjeren sam, izborni zakon ili izmjene i dopune izbornog zakona, dodao je Čović.

Jednakost tri konstitutivna naroda

Čović je izjavio da je trenutna kriza u Bosni i Hercegovini izuzetno ozbiljna i neočekivana, posebno u kontekstu otvaranja pregovaračkog procesa s EU-om, te naglasio potrebu za odgovornim političkim vođenjem kako bi se pronašao srednji put između unitarista i separatista.

– Takvih kriza je bilo i do sada, pa i snažnijih. Podsjetite se kada su neke druge tražili, gonili, pokušali ih locirati. Ovdje bar nemamo taj problem. Zna se gdje su ljudi koji se traže. Oni nisu nedostupni zbog toga što se ne zna gdje su. Čak se javno pojavljuju, a daju izjave. Bilo je tih kriza i 2000., 2001., 2002., ali ovo je jedna od onih koje nismo očekivali ovim intenzitetom u vrijeme kad trebamo otvoriti pregovarački proces s EU-om. Da ova dva zakona završimo, još neke odluke donesemo, mi smo otvorili pregovarački proces. Tako da je ovo jedna izuzetna kriza koju treba krajnje ozbiljno sagledati i naši prvi susjedi, pa i Republika Hrvatska i EU. Jer uz malo nepažnje ili nedosljednosti u političkom vođenju, a mi smo kao Hrvati uzeli sebi u zadatak da upravljamo tim procesom i da spojimo one unitariste i separatiste na jedan srednji put koji treba uvažiti ovo što mi predlažu, izjavio je Čović.

Čović je istaknuo da institucije Bosne i Hercegovine moraju poštovati odluke suda kako bi se osigurala jednakost tri konstitutivna naroda, te je naglasio da će promjene ustava zahtijevati široku političku podršku.

– Bez toga imamo anarhiju. Anarhija nam ne treba. Danas moramo takvu poruku poslati. Institucije Bosne i Hercegovine skladno nalogu suda, tužiteljstva i drugih institucija moraju taj posao odraditi. Ako ste već prihvatili sud, otišli na sud, onda morate uvažavati i odluke tog suda. Ja sam uvjeren da je to put u kojem ćemo mi vrlo brzo upoznati predstavnika međunarodnih institucija da je ključno riješiti jednakost tri konstitutivna naroda. U ovom slučaju imamo aneks 4 Daytona, to je naš ustav, on će se evidentno kroz vrijeme morati mijenjati. Za to nam trebaju dvije trećine, a mi se sad brinemo kako napraviti natpolovičnu većinu, rekao je Čović.

Čović je izjavio da je ključni korak izborni zakon, koji bi trebao relaksirati odnose i omogućiti dublje sagledavanje odnosa unutar Bosne i Hercegovine.

– Put je prije svega izborni zakon, relaksirati odnose, a onda ozbiljnije sagledati odnose u Bosni i Hercegovini, zaključio je Čović.