Na godišnjem nivou iz BiH se izveze ljekovito bilje vrijedno milijune maraka, a najveća količina ode u Njemačku
Naime, od ukupnog izvoza ostvarenog prošle godine, 53,1 posto je otišlo u Njemačku, a godinu ranije taj postotak je iznosio čak 75,58 odsto.
Porodica Rošić iz Cazina više desetljeća se bavi uzgojem i preradom ljekovitog bilja. Rošići kažu da ih ne čudi to što ljekovito bilje iz BiH odlazi na probirljivo europsko tržište.
Potpuno sam uvjeren da je ljekovito bilje koje ima BiH vrhunsko. Spadamo u red visokorangiranih zemalja čak i u svijetu kada je riječ o kvalitetu ljekovitog bilja.
Rekao je poznati cazinski travar i pčelar Šefik Rošić.
Prema njegovim riječima, imamo bogom danu klimu za bilje, a pritom nemamo problema sa zagađenjem.
Božji dar je i čistoća koju ima BiH, kao i raznovrsnost ljekovitog bilja. Imamo čak i određene biljke koje nisu ispitane niti prepoznate od strane struke. Ukupno imamo do 6.000 vrsta bilja. Mislim da se ne koristi ni 10 posto vrijednosti, recimo, divljeg luka, a koji je jako tražena roba. Imamo i endemske biljke koje nije lako pronaći u Europi.
Rekao je Rošić.
Ipak, prema njegovim riječima, potrebno je puno raditi na edukaciji sakupljača ljekovitog bilja, ali i certificirati kako njih, tako i uzgajivače.
Recimo, ako uberete neke biljke, ne biste smjeli uništiti njihovo stanište.
Pojasnio je Rošić.
Prema podacima Vanjakotrgovinske komore BiH, izvoz ljekovitog bilja iz BiH prošle godine je iznosio 5,6 milijuna maraka.
Izvoz ljekovitog bilja pao je u 2019. godini u odnosu na 2018, kada je iznosio 6,5 milijuna KM, ali je i dalje iznad višegodišnjeg prosjeka.
Naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH, odakle su dodali da je uvoz ljekovitog bilja prošle godine iznosio 4,3 milijuna KM.
Kako dodaju, struktura razmjene je nepovoljna, pošto ljekovito bilje najviše izvozimo u vrećama (čak 93 posto), a najviše uvozimo u pakovanjima od 100 grama (56 posto).
Prema podacima koji su ustupljeni iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, osim Njemačke ljekovito bilje prošle godine najviše je izvoženo u Srbiju, Švicarsku, Hrvatsku, te Sjevernu Makedoniju. Na spisku su i Francuska, Italija i ostale zemlje.
Tokom prošle godine izvezeno je 542.427 kilograma ljekovitog bilja, a godinu ranije 853.957 kilograma.
Naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dodajući da tu spadaju i dijelovi bilja kao što su sjemenje i plodovi te slično, piše Agroportal.ba.
Vrisak.info