“S aspekta Hrvatske, u dijelu o migracijama koji je za nas jako važan, ali je važan i za sve druge članice, naglasio sam sve ono što se odnosi na istočnomediteransku-zapadnobalkansku rutu i sve napore koje ulažemo u sprečavanju nezakonitih migracija. Imali smo 2017. registriranih oko 5 tisuća, u 2018. za 20% više – dakle 6 tisuća ilegalnih migranata,” izjavio je Plenković.
Istaknuo je aktivnosti hrvatske policije, kvalitetnu suradnju sa susjednim zemljama i odličnu suradnju s Frontexom koji pomaže u nadzoru granice i kretanju ilegalnih migranata.
“Za nas je važno da se nastavi suradnja s Frontexom i zajedničkim aktivnostima, gdje bi i europske snage čuvale vanjsku granicu EU-a. Za nas to treba biti tamo gdje problem počinje, a to je granica između Turske i Grčke.
Uz sve ispunjavanje financijskih obveza, dajemo adekvatnu kontribuciju za rješavanje ovih problema i podržali smo sveoubhvatne napore za reviziju europskog sustava azila”, rekao je.
Što se tiče sigurnosti, bilo je govora o posljednjem, nizozemskom slučaju kibernetičkog napada na institucije, a britanska premijerka May ponovno je govorila o slučaju trovanja nervnim plinom u Engleskoj, za što se okrivljuju ruske obavještajne službe.
“U razgovorim a o vanjskim odnosima pojasnio sam članicama i članovima Europskog vijeća rezultate općih izbora u Bih i činjenicu da smo zabrinuti za scenarij u kojem su u Federaciji BiH većinski konstitutivni narod – dakle Bošnjaci – su izabrali člana Predsjedništva Hrvata, što je suprotno onome što bi bila većinska, vrlo uvjerljiva volja Hrvata u BiH koji su glasali za dosadašnjeg člana Predsjedništva. Pojasnili smo to na način da se time izgrao duh Daytonskog sporazuma, Pariškog mirovnog sporazuma i da takav scenarij funkcioniranja BiH, niti za dobar osjećaj sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda, u zastupljenosti u institucijama.
Naš apel, posebno na one članice EU-a koje su ujedno i članice Upravljačkog odbora za provedbu mira – to su Francuska, Njemačka, Italija, Ujedinjena Kraljevina i Austrija, i vanjska služba, a to je Federica Mogherini – da pomognu političkim akterima u BiH da se usvoji novi izborni zakon koji bi bio pravedani i u skladu s presudom Ustavnog suda i koji bi onemogućio ovakvu, svojevrsnu zloporabu postojećih propisa koji su doveli do ove situacije.
Mislim da su nakon mojeg izlaganja većina kolega tek tada shvatila dimenziju problema. Podržali su intervenciju. Mogherini je također pojasnila i uvažila sve naše argumente. Zaključili smo da će na razini Vijeća za vanjske poslove nakon što se objave službeni rezultati izbora, biti provedena detaljna, unaprijed pripremljena rasprava koja bi pomogla da se EU više angažira na onome što je očigledno propušteno za ovaj izborni ciklus”, izjavio je premijer Andrej Plenković.