Studija je analizirala podatke o gotovo 400.000 porođaja u Zapadnoj Australiji i otkrila da je veća izloženost sitnim česticama u zraku (PM2.5) i biotermalnom stresu (mjera koja kombinira temperaturu zraka, zračenje temperature, relativnu vlažnost, brzinu vjetra i ljudsku fiziologiju) bila povezana s trudnoćama koje su trajale duže od 41 tjedna.
Glavni autor dr. Sylvester Dodzi Nyadanu sa Škole za zdravlje populacije Curtin Sveučilišta rekao je da je, iako je izloženost klimi dugo bila povezana s prijevremenim porođajem, ovo prvo istraživanje koje proučava njezin utjecaj na produžene trudnoće.
“Znamo da prenesena trudnoća i prijevremeni porođaj imaju dobro dokumentirane zdravstvene rizike, no malo pažnje posvećeno je rizicima povezanim s ‘kasnijin rađanjem’,” rekao je dr. Nyadanu.
“Naši nalazi pokazuju da izloženost zagađenju zraka i biotermalnom stresu tijekom trudnoće povećava vjerojatnost produženih trudnoća, osobito među majkama starijim od 35 godina, majkama koje prvi put rađaju, onima koje žive u urbanim područjima i onima s komplikacijama tijekom trudnoće.
“Ekološki stresori, uključujući izloženost povezanu s klimom tijekom trudnoće, povezani su s odgovorom majke na stres i kasnijim poremećajima u endokrinim i upalnim aktivnostima, koje se povećavaju prema kraju trudnoće. To može ili skratiti gestaciju, što dovodi do prijevremenog porođaja, ili produžiti gestaciju, što u nekim slučajevima rezultira produženom trudnoćom.”
Dr. Nyadanu rekao je da produžena trudnoća može imati ozbiljne zdravstvene posljedice za majku i dijete, uključujući potrebu za medicinskim intervencijama poput indukcije porođaja ili carskog reza, povećani rizik od mrtvorođenčadi, komplikacija pri porođaju, smrtnosti novorođenčadi, problema u ponašanju i emocionalnim problemima u ranom djetinjstvu te emocionalnih utjecaja na obitelji.
“S obzirom na to da klimatske promjene dovode do učestalijih ekstremnih vremenskih događaja i pogoršanja kvalitete zraka, važno je da prepoznamo potencijalne utjecaje na zdravlje majki i djece”, rekao je dr. Nyadanu.
“Zdravstveni radnici, donosioci odluka i trudnice – osobito one u vulnerabilnim skupinama – moraju uzeti u obzir izloženost klimatskim uvjetima kada procjenjuju rizike trudnoće i planiraju intervencije.
“Ova studija naglašava potrebu za ciljanim politikama i preventivnim mjerama za smanjenje klimatskih zdravstvenih rizika, uključujući bolje regulacije kvalitete zraka i javnozdravstvene inicijative usmjerene na zaštitu trudnica i djece od ekstremnih klimatskih uvjeta.”
Vrisak.info