Poskupljenja hrane u BiH evidentna su svakog mjeseca, dok veliki broj građana živi s prosječnim primanjima, a velika većina s ispodprosječnim plaćama i mirovinama. Poskupljenja su vidljiva na svakom koraku i svaki dan cijene pomalo rastu, kažu građani.
Kako preživljavaju, ni oni ne znaju. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za studeni 2024. godine iznosi 3107,50 KM, a samo na hranu odnosi se 1372,50 KM, piše Večernji list.
U BiH više od 18.000 osoba svakodnevno koristi usluge javnih kuhinja, a mnogi dobivaju hranu izravno na kućnu adresu. Ipak, postoji značajan broj onih kojima je ponos prepreka da traže pomoć, što dodatno otežava situaciju. Broj socijalno ugroženih u BiH raste, ali bez socijalne karte nemoguće ga je točno utvrditi.
No, procjenjuje se da je gotovo polovina djece u BiH, uz oko 80% umirovljenika, u stanju siromaštva.
Osiguravanje osnovnih životnih namirnica postaje sve veći izazov u uvjetima gdje su prihodi nedovoljni za podmirivanje osnovnih potreba. Hrana je postala luksuz u društvu gdje osnovne namirnice postaju sve teže dostupne i onima koji imaju redovite mjesečne prihode.
Siromašni, kako u zemljama okruženja tako i u BiH, uglavnom jedu kruh i tjesteninu, dok meso, mliječne proizvode, voće i povrće uglavnom samo sanjaju. Mrežna stranica Landgeist Map još je 2023. objavila podatke za Europu o tome koliko se u europskim državama u prosjeku pojede mesa.
BiH se nalazi u donjem dijelu liste s 43 kilograma godišnje po osobi. Španjolska je na prvom mjestu s 99 kilograma mesa, a prati je susjedni Portugal s 95. Island zauzima treće mjesto s 91 kilogramom.
Ovi podaci su iznenađujući s obzirom na to da je riječ o zemljama koje izlaze na more, pa bi se očekivalo da im ipak veći fokus bude na ribi nego na drugim proizvodima.
Turska je na samom dnu liste, a kad je riječ o regiji, u Hrvatskoj se meso jede najviše, čak 80 kilograma. Sjeverna Makedonija i Albanija su na 39 kilograma. Sve je manje domaće proizvodnje, ali su i kontinuirana poskupljenja samo neki od razloga što se BiH nalazi tako loše na listi, kažu oni koji se bave proizvodnjom mesa.
S druge strane, stanovnik BiH u prosjeku godišnje pojede oko 60 kilograma voća.
Naravno, sve spomenute brojke predstavljaju prosjek, što znači da je u BiH mnogo onih koji si ni to ne mogu priuštiti, ali i onih koji, s obzirom na primanja, mogu kupiti i “ptičjeg mlijeka”.
Ako broj od 43 kilograma podijelimo s 365 dana u godini, dolazimo do podatka da građanin u BiH dnevno pojede tek nešto više od 100 grama mesa dnevno. Usporedbe radi, u Španjolskoj je to 270 grama, a u RH 220 grama. To je, naravno, prosjek, što znači da je u BiH dosta onih koji ni to sebi ne mogu priuštiti.
Još su porazniji podaci ankete o potrošnji kućanstava u BiH 2021./2022. Naime, na hranu i ostale izdatke jedno tročlano kućanstvo u BiH u prosjeku je mjesečno trošilo 1775 KM. Prosječni trošak po tročlanom kućanstvu za hranu iznosio je 538, a za neprehranu 1237 KM.
Tročlano kućanstvo na meso je u spomenutom razdoblju mjesečno trošilo 125 KM. Ako se u obzir uzme činjenica da kilogram mesa u prosjeku stoji oko 20 KM, nije teško izračunati da jedno kućanstvo na jelovniku dnevno ima oko 200 grama teletine, junetine ili piletine.
Za voće kućanstvo u prosjeku mjesečno izdvaja 41, a za povrće 53 KM. Točnije, dnevno na voće trošimo nepunih 1,50, a na povrće 1,80 KM.
To znači da, u prosjeku, jedno tročlano kućanstvo dnevno kupuje kilogram jabuka ili, primjerice, kilogram banana, ali svaki drugi dan. Kad je riječ o trošku za povrće, obitelj dnevno kupuje kilogram kupusa ili svaki drugi dan, primjerice, manje od kilograma paprika. Od 2021. do danas cijene su drastično porasle, dok plaće i mirovine taj rast nisu pratile, tako da je danas situacija još lošija. Ekonomist Faruk Hadžić objavio je što je inflacija učinila po pitanju cijena u BiH.
Objavio je zanimljivu grafiku u kojoj prikazuje što se u BiH moglo kupiti 2021. godine za 100 KM, a što 2024. Tako je 2021. za tih 100 KM bilo moguće kupiti 31,3 kilograma riže, dok je sada moguće kupiti 22,2 kilograma; potom 91 kilogram brašna, dok je sada moguće kupiti 66,7 kilograma brašna; 7,4 kilograma junetine, dok je sad moguće kupiti 4,8 kilograma junetine; 71,4 litre mlijeka, dok je sad moguće kupiti 43,5 litara mlijeka; 4,7 kilograma maslaca, dok je sad moguće kupiti 3,4 kilograma maslaca; 142,9 kilograma krumpira, dok je sad moguće kupiti 50 kilograma krumpira; 83,3 kilograma šećera, dok je sad moguće kupiti 47,6 kilograma šećera; 55,6 litara benzina, dok je sad moguće kupiti 37 litara benzina. To najbolje oslikava pad kupovne moći građana.
Vrisak.info