U Ljubuškom je održana druga po redu Večer Ljubušaka.
Riječ je o druženju na slapovima Koćuše, koje je prvi put upriličeno prošle godine, a cilj je da postane tradicionalno. O važnosti tog okupljanja, ali i mnogim drugim temama, s načelnikom općine Ljubuški i domaćinom te večeri Nevenkom Barbarićem razgovarano je za Ljubuški glasnik, poseban prilog Večernjeg lista. On je tom prilikom ponovio važnost takvih susreta te održavanja veza između Ljubušaka koji svoje karijere ostvaruju izvan ove općine i onih koji su tu.
Održana je druga Večer Ljubušaka na Koćuši u Ljubuškom. Što je cilj tog druženja i koja su očekivanja?
– Veseli činjenica što naši iseljenici uvijek ostaju vezani uz rodni kraj, velik broj njih godišnje odmore provodi u Ljubuškom. Stoga je i razumljivo organiziranje jednog takvog druženja kojim ljudi provode vrijeme zajedno, ima i novih poznanstava, razmijene iskustva, to je i prilika da se dodatno informiraju o aktualnostima u rodnom kraju, potencijalima za investiranje u neki od projekata i slično.
Koliko suradnja Ljubušaka izvan Ljubuškoga i onih domicilnih može doprinijeti rastu gospodarstva u ovoj općini?
– Često ističemo uspjehe naših ljudi u iseljeništvu, volimo se pohvaliti njihovim postignućima. Doista su mnogi Ljubušaci u iseljeništvu izgradili respektabilne karijere, ostvarili zavidne gospodarske uspjehe. Poduži je popis onih koji zaslužuju da ih se istakne, od sportaša, akademske zajednice, do gospodarstva. Njihovo znanje, iskustvo, zarađeni kapital, ali i vezanost uz rodni kraj, uz investicijske potencijale kojima raspolažu, daju nam za pravo nadati se i novim investicijama naših iseljenika. Ono što mi kao tijelo uprave moramo puno više raditi je kvalitetnije predstavljati investicijske potencijale kojima uistinu raspolažemo, svi zajedno trebamo stvarati povoljniji razvojni ambijent.
U Vladi FBiH usvojen je Zakon o gradu Ljubuškom. Što to znači za Ljubuški?
– Promjena statusa općine u status grada znači iskaz poštovanja prema stoljetnom kulturno-povijesnom statusu Ljubuškoga, njegovoj vrijednoj baštini, ukupnim vrijednostima i potencijalima, ali i jačanje njegova društvenog statusa, političkog, gospodarskog utjecaja u okruženju. Ne zaboravimo da je Ljubuški stoljećima bivao gospodarsko, prometno, kulturno, vjersko, ali i političko središte ovoga dijela Hercegovine, za što postoje brojni materijalni dokazi.
Turizam je gospodarska grana u kojoj Ljubuški ima veliku perspektivu. Koliki je tu napravljen pomak u posljednje četiri godine i jesu li iskorišteni svi potencijali?
– Turizam, kao gospodarska grana, jest i prema našoj strategiji ekonomskog razvitka jedna od mogućnosti ili smjerova razvoja. Prekrasna priroda, bogata kulturno-povijesna baština, izvanredna prometna povezanost, blizina svetišta u Međugorju i jadranske obale najvažnije su pogodnosti ili razvojni potencijali turizma na ovim prostorima. Proteklih godina investirali smo značajna sredstva u izgradnju infrastrukture (vodovodi, ceste…), investirali značajna sredstva u projekte zaštite ove prekrasne prirode (pročistač otpadnih voda, kanalizacija, odlaganje komunalnog otpada…), investirali u uređenje dijela turističkih destinacija (Kravica, Gračine), donijeli neke važne odluke (odluka o upravljanju Kravicom, arheološkim nalazištima i sl.). Da, napravili smo vrijedan iskorak i u ovoj oblasti ostvarujemo dosta, otvaramo nova radna mjesta. Rekao bih kako smo na dobrom putu Ljubuški učiniti prepoznatljivom turističkom destinacijom u širem okruženju.
Što je s poljoprivredom? Najveći dio polja i dalje je prazan. Mislite li da će skladišno-distributivni centar na Bijači vratiti ljude poljoprivredi?
– Izgradnja skladišno-otkupnoga centra zasigurno neće riješiti sve probleme u poljoprivredi niti će tako skoro riješiti problem tržišta. Naša očekivanja, a takva su iskustva u najrazvijenijim zemljama, su da će ovaj skladišno-otkupni centar omogućiti kvalitetniji, organiziraniji, sustavniji pristup tržištu poljoprivrednim proizvodima naših poljoprivrednika. Vlasnik objekta će biti Općina Ljubuški, a projekt se realizira u partnerstvu s poljoprivrednom zadrugom “Plodovi zemlje” kojoj će se objekt ustupiti na korištenje. U 2018. usvojili smo i strategiju razvoja poljoprivrede, a izgradnja ovoga objekta je jedan od ciljeva u strategiji. Uvjereni smo da je ovo jedini ispravan put ako želimo razviti poljoprivredu kao naš najveći gospodarski potencijal.
Općinsko vijeće najavilo je kazne za objekte na Trebižatu koji poslovanje ne dovedu u sklad sa zakonom. Je li ta odluka utjecala na rad tih objekata?
– Definitivno ne. Smisao i cilj ovih odluka je stvoriti pravni okvir, na neki način legalizirati rad tih objekata. Ovim odlukama pospješuju se uvjeti rada, štiti ova prekrasna priroda, sve to opet u funkciji ukupnog razvoja turizma na prostorima naše općine.
Zgrada Općine Ljubuški ušla je u projekt energetske učinkovitosti. Što je predviđeno radovima?
– Projekt financiraju naša Županija i UNDP, vrijednost radova je oko 150.000 KM. Projektom su predviđeni zamjena krovišta, fasadnih otvora i cjelovita sanacija fasade. Objekt je već dulje u takvom stanju da je ovakva intervencija bila nužna, stoga još jednom zahvaljujem donatorima.
U tijeku je i projekt označavanja kuća. Dokle se došlo s tim?
– Realizacija projekta ide sporije nego što sam očekivao, ali svaki objekt u našoj općini će biti označen. Projekt se realizira o trošku općinskog proračuna, a koristi će imati svi naši građani, ali i institucije kao, primjerice, Pošta, Elektroprivreda i sl.
Koliko se ove godine ulaže u infrastrukturu u Ljubuškom? Koji su projekti najznačajniji?
– Iz općinskog proračuna, kroz JP Parkovi, županijske projekte energetske učinkovitosti, u Ljubuškom će tijekom 2018. biti uloženo više od 4 mil. KM. Po mom mišljenju, najznačajniji projekt je prostor oko i iza OŠ Marka Marulića, gdje smo već dovršili kružni tok, a u tijeku su radovi na novoj prometnici oko škole, izgradnja parkirališnog prostora, trga i sportskih terena. Oko 1,3 mil. KM će se uložiti u rekonstrukciju lokalnih cesta. Sukladno planovima, investira se u održavanje poljske infrastrukture, vjerske objekte, različite projekte po MZ-ovima. Oko 1,5 mil. KM nam je vrijednost radova na dijelu vodovodne mreže Greda – Dole – Vodice. Spomenuo sam radove na zgradi Općine, tu je i nastavak radova na dovršetku kinodvorane, dviju školskih sportskih dvorana, školi u Studencima… Žao mi je što kasnimo s radovima na rekonstrukciji zgrade PU i Vijećnice odnosno podzemne garaže i proširenja trga zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a riječ je o vrlo lijepom i vrijednom projektu.
Općina Ljubuški dodijelila je veći broj koncesija za smilje. Što je s tim? Je li dopuštena njihova prenamjena s obzirom na to da priča sa smiljem ne ide očekivanim tijekom? Jeste li raskidali ugovore?
– Veći dio površina koje su dane na koncesijsko korištenje priveden je namjeni. Nažalost, oko 45 ugovora, od 220 ukupno potpisanih, proteklih godina je raskinuto. Veliku većinu raskinutih ugovora čine sporazumni raskidi na zahtjev koncesionara, ali ima i onih sa sudskom presudom. A što se tiče prenamjene kulture, suglasnost daje Općinsko vijeće i mislim da nema ni jednom razloga da se eventualnim zahtjevima ne udovolji.
Diljem BiH bilježi se nedostatak radne snage. Kakvo je stanje u Ljubuškom?
– Više godina bilježimo nedostatak radne snage u poljoprivredi tijekom sezone. Posljednjih pet godina evidentan je nedostatak radne snage u graditeljstvu, općenito kod zanatskih radova, a u novije vrijeme i u ugostiteljstvu.
Možete li izdvojiti, po vašem mišljenju, najvažnije projekte realizirane u Ljubuškom tijekom svih ovih mandata?
– Po mom mišljenju, svakako je za naše građane bio najvrjedniji projekt vodoopskrbe, 15 milijuna KM uloženih sredstava u oko 400 km vodovodne mreže na iznimno teškim terenima, bazeni, oprema za stanice i ostala oprema omogućili su pitku vodu za gotovo cijeli ruralni dio općine. Istaknuo bih projekte zaštite okoliša u koje je uloženo oko 12 mil. KM, a tu su izgradnja kanalizacijskog sustava, rekonstrukcija pročistača otpadnih voda i organizacija deponiranja komunalnog otpada. U značajno mjeri izgradnjom i rekonstrukcijom školskih objekata popravili su se uvjeti rada u našim školama. Više od 15 mil. KM je uloženo u rekonstrukciji gradskih ulica i lokalnih cesta. Ponosan sam na objekte iz socijalne skrbi, a to su hospicij, objekt za djecu s poteškoćama u razvoju, dva staračka doma. Općenito gledano, u infrastrukturnom smislu napravljen je vidan pomak i ovom prilikom zahvaljujem svima koji su nam pomogli realizirati te projekte, a blizu 35 mil. KM iznosila je ta pomoć proteklih 10-ak godina.
Vecernji.ba
