U fokusu trodnevnog Energetskog summita, koji je počeo danas u Neumu, je panel o održivom razvoju energetskog sektora u BiH, a kao glavne prepreke razvoja sektora električne energije i plina sudionici su izdvojili postojeću legislativu i regulativu u Bosni i Hercegovini, odnosno zaostatak u prenošenju i provedbi EU zakonodavstava.
Ovaj zaostatak, kako je rečeno, ima utjecaj na daljnji razvoj sektora, sigurnost snabdijevanja i interes investitora da ulažu u BiH.
Četvrti Energetski summit u BiH 2018 nastavak je uspješnog dijaloga u energetskom sektoru koji organiziraju i financiraju Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ).
Summit je okupio oko četiri stotine najvećih stručnjaka iz elektroenergetskog sektora i donosioce odluka, a teme razgovora su, između ostalih, rješenja aktualnih problema u sektoru koji ima ogroman potencijal za razvoj gospodarstva u BiH.
Organizatori samita su USAID-ov projekt Investiranje u sektor energije (EIA) i Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) kroz projekte “Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH” i “Poticanje energetske efikasnosti u BiH”, a pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energiju u FBiH i Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.
Direktor USAID-ovog projekta “Investiranje u sektor energije” Ognjen Marković u izjavi za medije kazao je da je tržište električne energije u BiH dijelom otvoreno, a da bi bilo potpuno otvoreno, potrebno je donijeti legislativu sa kojom BiH kasni te izvršiti deregulaciju proizvodnje električne energije u proizvodnim objektima.
Posebno je naglasio da je za ovaj summit specifično to što će eksperti sve poruke prva dva dana summita prenijeti predstavnicima parlamentarnih stranaka tijekom trećeg dana summita, kada će definirati pravce u kojima bi se energetski sektor trebao kretati ubuduće.
Šefica programa za promicanje obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti koje financira GIZ u BiH Sybille Strahl pojasnila je da ova organizacija pruža tehničku pomoć bh. institucijama u vidu savjetodavnih usluga i podrške jačanju kapaciteta institucija te organizira različite platforme za dijalog, kao što je današnji summit.
Uvodni panel ocijenila je interesantanim, uz konstataciju da je već mnogo toga postignuto, ali da predstoji još dosta posla u pogledu jačanja institucionalnih kapaciteta.
“Uvijek kada dodate neki novi element ima još mnogo prostora za učenje, a kada govorimo o tranziciji i Njemačka i dalje uči, ali je stekla mnogo iskustva koja sa zadovoljstvom dijeli sa partnerima” kazala je Strahl.
Poručila je da Njemačka podržava BiH u tome da bude dio energetske zajednice te ostvarivanju napretka u tom smislu. Međutim, dodala je, radi se i o političkim odlukama koje ne može komentirati.
Novinarima se obratio i ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sistema Mirza Kušljugić koji je kazao je da BiH niko neće isključiti iz energetske zajednice, te da to “jedino možemo mi sami”.
“To što smo mi pod sankcijama ne znači da će nas itko isključiti, ali istovremeno ne znači da možemo prihvatiti obaveze koje u startu ne možemo ispuniti” smatra ovaj bh. ekspert.
U BiH se, ističe, mora ozbiljno shvatiti proces koji predstoji, a koji uključuje izradu strateških dokumenata za period 2020-2030. Ovaj se proces, kaže, maksimalno ubrzava u Europskoj uniji, a istovremeno je i jako zahtjevan.
“Svaka transformacija je bolna jer idete iz jednog u drugo stanje. Sretna okolnost BiH je da je jedna od rijetkih zemalja u regiji koja može postići i energetsku održivost na obnovljivim izvorima, ali svaki tranzicijski proces koji u sebi ima neminovno i gubitnike tranzicije, nosi neku svoju pravičnost” kazao je Kušljugić.
Ukazao je na činjenicu da BiH ima neto izvoz električne energije, ali da nema plna i nafte.
“Mi smo zemlja koja je energetski bogata, ali možemo doći u poziciju da uvozimo električnu energiju, što bi bio katastrofalan razvoj događaja, jer nitko ne može spriječiti kupce da kupuju električnu energiju tamo gdje je jeftinije” upozorio je.
Stoga, njegovo mišljenje je da je rješenje u povezivanju zemalja u regiji.
“Zemlje u regiji su male, njihove burze ne mogu da funkcioniraju same. Doći će do toga da će tržište biti organizirano. Ako budemo kasnili, teže ćemo se uklapati u pravila i već se teško snalazimo u nečemu što se zove kupovina električne energije, koja se mijenja skoro na dnevnoj osnovi” smatra Kušljugić.
Naglasio je da se proces “okrupnjavanja” EU tržišta već događa te da EU okuplja više od 150.000.000 ljudi, te zaključio da je reija spora i još uvijek ograničena.
Drugi panel summita koji slijedi, naglasak će staviti na razgovor o tržištu energije, jer BiH, kako je već konstatirano, zaostaje u prenošenju i provedbi EU zakonodavstava u sektorima električne energije i plina./Fena/HMS/