Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je u četvrtak europske čelnike da bi Rusija mogla obnoviti svoje vojne kapacitete i napasti druge zemlje u roku od pet godina ako se kontinent pokoleba u svojoj podršci Kijevu.
Zelenski, koji je sudjelovao na summitu Europske političke zajednice u Španjolskoj, također je rekao da ostaje uvjeren u kontinuiranu financijsku pomoć SAD-a i Europe unatoč “političkim olujama” u Washingtonu i drugdje.
U emotivnom govoru Zelenski je opisao kako su ukrajinska djeca u istočnom gradu Kharkivu učila na daljinu ili pohađala nastavu na stanicama podzemne zbog zračnih napada.
– Sve dok ne postoji potpuno učinkovit sustav protuzračne obrane, djeca ne mogu pohađati školu, rekao je okupljenima u gradu Granadi, nekih 4000 kilometara zapadno od Kharkiva.
Naglašavajući strahote rata, ruski napad na selo u regiji Harkov u četvrtak ubijeni najmanje 49 ljudi, uključujući šestogodišnjeg dječaka, rekli su ukrajinski dužnosnici.
Zelenski je rekao da bi europske zemlje osiguravanjem dodatne vojne opreme Ukrajini mogle osigurati da “dron, tenk ili bilo koje drugo rusko oružje neće pogoditi nikoga drugoga u Europi”.
– Ne smijemo dopustiti (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu da destabilizira bilo koje druge dijelove svijeta i naše partnere kako bi uništio moć Europe, rekao je Zelenski.
– Prisutnost Rusije, njezine vojske ili opunomoćenika na teritoriju bilo koje druge zemlje prijetnja je svima nama. Moramo raditi zajedno kako bismo istisnuli Rusiju s teritorija drugih zemalja, dodao je.
Predanost saveznika
Europska politička zajednica osnovana je prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu kako bi potaknula suradnju među više od 40 zemalja od Norveške do Moldavije.
Okupljanje u Granadi daje čelnicima poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog premijera Rishija Sunaka priliku da ponovno izraze svoju predanost Ukrajini nakon što su političke turbulencije u SAD-u i Europi pokrenule pitanja o kontinuiranoj potpori.
Spor među republikanskom većinom u Zastupničkom domu američkog Kongresa zakomplicirao je pregovore o proračunu i potaknuo predsjednika Joea Bidena, demokrata, da prijeđe s uvjerenja da će se postići dogovor o pomoći Ukrajini do otvorenog izražavanja zabrinutosti.
Podrška u Europi također se čini manje čvrstom nakon što je proruski bivši premijer Robert Fico pobijedio na izborima u Slovačkoj prošlog vikenda nakon obećanja da će prekinuti vojnu pomoć Ukrajini.
Zelenski je umanjio takvu zabrinutost, rekavši: “Uvjeren sam u Ameriku. Oni su jaki ljudi s jakim institucijama i snažnom demokracijom.”
Predsjednica Europske komisije, izvršne vlasti EU-a, Ursula von der Leyen, rekla je da blok radi na paketu za Ukrajinu od 50 milijardi eura za 2024.-2027., dodajući da je “vrlo uvjerena” u nastavak pomoći SAD-a Kijevu.
Pojedine zemlje također su dale obećanja u Granadi.
Zelenski je na X, bivšem Twitteru, rekao da je razgovarao sa španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom, domaćinom summita, o novom paketu vojne pomoći, energetskoj pomoći i o tome kako zadržati otvorenim koridor u Crnom moru za ukrajinski izvoz žitarica.
Izvor iz španjolske vlade rekao je da će Madrid Ukrajini osigurati protuzračnu obranu i sustave protiv dronova, kao i obuku za ukrajinske vojnike kako ih koristiti.
Sanchez: Čekaju nas interni izazovi
Rusija se u srpnju povukla iz sporazuma koji je Ukrajini, vodećem svjetskom izvozniku žitarica, omogućio siguran transport prehrambenih proizvoda preko Crnog mora.
Rusija je do sada odbijala pokušaje UN-a da oživi sporazum, dok Ukrajina nastavlja s nekim izvozom preko, kako ih naziva, privremenog “humanitarnog koridora” za teretna plovila.
Napori Ukrajine da izvozi žito kopnom preko zemalja EU-a izazvali su napetosti s Poljskom i nekim drugim istočnim članicama bloka koje žele zaštititi vlastite poljoprivrednike. Kijev i Bruxelles također raspravljaju o proširenju alternativnih pomorskih ruta.
Na summitu će se također raspravljati o naporima Ukrajine i drugih da se pridruže EU, kao io tome kako se uhvatiti u koštac sa sve većim dolascima izbjeglica i migranata s Bliskog istoka i Afrike – oboje se smatra egzistencijalnim izazovom za blok.
– Prelazak iz EU-a od 27 u EU od 35 stvorit će mnoge interne izazove. U Granadi ćemo otvoriti ovu veliku raspravu koja će nas odvesti do duboke reforme EU-a, rekao je Sanchez.
Razgovori na marginama skupa u četvrtak bit će usredotočeni na krize između Azerbajdžana i Armenije te između Srbije i Kosova, koje su se rasplamsale u posljednje vrijeme.
Vrisak.info