Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju kako se nada sinergiji i koordinaciji svih tijela i dijelova društva u rješavanju problema demografije u Hrvatskoj.
Predsjednica je rekla da je pitanje demografske revitalizacije sudbonosno pitanje naše budućnosti i da činjenica da je vlada ustrojila Vijeće za demografsku revitalizaciju pokazuje kako o tom pitanju dijelimo iste poglede.
9 strateških ciljeva
U konačnici, Strategija nacionalne sigurnosti prepoznala je demografsku obnovu i revitalizaciju kao jednu od devet strateških ciljeva RH.
Podsjetivši na nedavno predstavljene populacijske politike njenog tima kojoj je cilj bio postaviti okvire za sveobuhvatni akcijski plan demografske revitalizacije koja će obuhvatiti ne samo populacijsku politiku nego i promjenu stanja u državi.
Podsjetila je na negativni prirodni prirast bilo da je riječ starenju i umiranju i niskoj stopi fertiliteta, bilo da je riječ o migracijama iz ruralnih dijelova u urbane ili u druge države i to pretežno mladog stanovništva.
To utječe i na sastav stanovništva, ali i radne snage, a u konačnici na mirovinski, zdravstveni i sve druge sustave. Riječ je o ne samo financijskim potporama obitelji nego o jednom širokom rasponu mjera koje su prije svega usmjerene na gospodarski rast i razvoj, dodala je.
Krajnji je cilj postići jednake uvjete onima koji postoje u državama u koje nam trenutno odlaze posebno mladi ljudi, rekla je dodavši da je cilj razvoj i kvantitativnih, poput povećanja broja stanovnika, kao i kvalitativnih mjera usmjerenih na jačanje ljudskih resursa. Upravo ljudski resursi danas predstavljaju glavni resurs za rast i razvoj nekog gospodarstva, istaknula je.
Ubrzani gubitak
Ljudski kapital danas predstavlja osnovni čimbenik rada i razvoja, ocijenila je i dodala kako u strukturi modernih razvijenih država on predstavlja oko 70 posto sveukupnog kapitala.
”Mi taj kapital ubrzano gubimo i zato je dobro da smo sjeli zajedno i da u toj sinergiji i koordinaciji krenemo u razvoj mjera koji će uključivati sve pore društva”, rekla je.
Podsjetivši na mjere koje je njezin ured već predstavio kazala je kako želi čuti osvrt članova Vijeća na mjere koje je njezin ured već predstavio kako bismo zadržali neophodnu sinergiju i koordinaciju.
Iznijela je podatke prema kojima će Hrvatska 2051. godine izgubiti oko 1,1 milijun ljudi u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine i kazala kako su procjene da u Hrvatskoj danas živi manje od 4 milijuna stanovnika sa snažno izraženom neravnotežom u dobnom sastavu. Sve nam više pada udio mladih, a raste udio starijeg stanovništva.
Mrtva naselja
Naglasila je kako će se povećavati broj tzv. mrtvih naselja, točnije onih u kojima nitko ne živi ili živi samo starije stanovništvo te da je prisutan velik egzodus mladih u države EU-a. ”Stvarni broj je i 2,6 puta veći u odnosu na službenu statistiku i iznosi oko 250 tisuća”, kazala je i naglasila potrebu povratka tih ljudskih resursa u koje je država toliko uložila. Dodala je kako je lani Hrvatsku napustilo oko 80 tisuća ljudi, većinom mladih.
”Sve ono što planira vlada u velikoj mjeri poklapa se s onim što sam i ja predložila”, istaknula je i naglasila potrebu za snažnim paketom mjera. Dodala je da je kada je predložila ove mjere bila svjesna da se one ne mogu primijeniti odmah i sada, nego da su to srednjoročne i dugoročne mjere.
Nužne su mjere snažne razvojne politike ali i pronatalitetne politike te u konačnici politike useljavanja, smatra predsjednica. I u prošlosti su postojali ambiciozni planovi demografske obnove koji nisu dali rezultate, a izostanak tih rezultata predsjednica je objasnila nedostatkom koordinacije i praćenja tih mjera.
”Ohrabruje me ono što sam čula danas, za sve ono što planira vlada kako bismo stvorili iste uvjete kao i države u koje nam se iseljavaju ljudi”, kazala je. Izrazila je nadu da će se naći zajednički dogovor poput onoga koji je postojao kada je Hrvatska ulazila u Europsku uniju.
HINA