Odgovornost za (ne)nabavku cjepiva u BiH već danima se prebacuje na niže razine, a niže razine vraćaju lopticu odgovorosti na Vijeće ministara i Ministarstvo civilnih poslova. U Razgovoru za Hrvatski Medijski Servis ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević kaže kako svjedočimo stalnom nevidljivom dijalogu s mnogo šumova u komunikaciji, a s različitih razina glede nabave cjepiva.
Nabava cjepiva u nadležnosti entiteta
-Ne jednom smo u Ministarstvu, pozivajući se na slovo zakona, naglasili da je nabava, izravna nabava cjepiva u nedvosmislenoj nadležnosti entiteta. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti to nedvosmisleno definira. Imunizacija i financiranje imunizacije je u nadležnosti entiteta. Želim još jednom istaći ustavne nadležnosti. BiH nema Ministarstvo zdravstva na državnoj razini. Isto vrijedi i, recimo, za kulturu, obrazovanje, šport. Zašto? Jer su ustavom ove djelatnosti pripale entitetima i u njihovoj su nadležnosti. Ministarstvo civilnih poslova nije ministarstvo zdravstva nego ima samo sektor za zdravstvo koje danonoćno radi sve što je u nadležnosti sektora. Ovdje ponajprije govorimo o donacijama lijekova i medicinskih sredstava, kaže Gudeljević u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis.
Podsjeća kako je Ministarstvo civilnih poslova BiH još u rujnu prošle godine predbilježilo BiH za najjači mehanizam nabave cjepiva, COVAX mehanizam, vrlo brzo nakon toga, dodaje, izvršili su uplatu i neki dan konačno BiH je dobila i prve doze cjepiva.
Cjepiva iz Covax mehanizma ne kasne samo za BiH
-Također, potpisali smo i sporazum s EU kako bismo osigurali nabavu cjepiva koja se preko ovog tijela mogu nabaviti. No, čak ni tu ne može Ministarstvo diktirati dinamiku nego EU, napominje sugovornica HMS-a. Kada je riječ o vremenskom protoku čekanja na prve isporuke cjepiva, naglašava, kako moramo imati u vidu da cjepiva iz ovog mehanizma ne kasne samo za BiH nego i ostale države među kojima su i članice EU. Također, dodaje, ne smijemo izgubiti iz vida da je BiH prva nečlanica EU u regiji koja je dobila cjepiva iz ovog mehanizma.
-Doze nisu dovoljne za masovnu imunizaciju ali mi ni na koji način ne možemo kao država utjecati na dinamiku isporuke ovih cjepiva, kaže za HMS ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević.
Kako je RS nabavila cjepivo?
Republika Srpska je nabavila prve doze cjepiva preko veledrogerije Krajinagroupdoo. Upitana kako to objašnjava Gudeljević kaže kako je to upravo potvrda onog što je prethodno kazala.
-Entiteti izravnim pregovaranjima veledrogerija mogu nabaviti cjepiva. Identičnu proceduru kao što je učinila RS je mogla provesti i Federacija. Zašto nisu to učinili nije pitanje za Ministarstvo civilnih poslova nego za Federaciju, kaže Gudeljević za Hrvatski Medijski Servis.
Što su rekli ruski i kineski veleposlanici?
Podsjeća kako je na njezinu inicijativu održala sastanke s ruskim i kineskim veleposlanicima u BiH ne bi li pronašla i najmanju mogućnost za dodatnu nabavu cjepiva izvan Covax mehanizma.
-No, oba veleposlanika su imali rezolutan stav. Cjepiva mogu biti nabavljena isključivo komercijalnim putem a ne nikakvim bilateralnim sporazumima, kaže Gudeljević.
Entiteti još u listopadu pregovarali s Pfizerom
Skreće pozornost i na još jednu činjenicu koja datira iz listopada prošle godine a odnosi se na izravne pregovore entiteta s Pfizer proizvođačima koji su održali sastanke s entitetima i nudili cjepiva.
-Što se kasnije dogodilo i zašto nisu nabavljena cjepiva, opet, nije pitanje za Ministarstvo civilnih poslova. I konačno, kako protumačiti tvrdnje da BiH nema cjepiva kada Republika Srpska već odavno nabavlja cjepiva. Koja je to poruka koja se šalje izuzimanjem RS iz bh. priče o nabavi cjepiva, pita se.
Političari, ali i javnosti stalno tvrde da se država oslonila samo na COVAX i time okončala svoju ulogu u nabavi cjepiva.
Gudeljević kaže kako je Vijeće ministara potpisalo ugovore s najjačim mehanizmima, COVAX i EU mehanizmom za nabavu cjepiva i krajem 2020. godine izdvojilo 2 milijuna KM za sve ovisne troškove u vezi s nabavom cjepiva.
Maliciozno upiranje prstom u državu
-Želim naglasiti da se sintagma „država nije učinila“ rabi maliciozno jer svi oni koji upiru prst u Vijeće ministara veoma dobro znaju ustrojstvo ove države, kaže Gudeljević.
Upitana koja je uloga Ministarstva civilnih poslova u donacijama koje je BiH dobila Gudeljević kaže “ogromna i nevidljiva”:
-Želim naglasiti da su nadljudski napori uloženi da se sve, nimalo jednostavne, administrativno-pravne aktivnosti koje se odnose na prihvat donacije već mjesecima nalaze na plećima svega četiri čovjeka iz sektora za zdravstvo. Površnim pogledom na prihvat donacija se ne vide sve te aktivnosti koje je neophodno napraviti kako bi cjepiva ili lijekovi uopće ušli u BiH. Vidi se samo snimak ili fotografija preuzimanja donacije. No da bi, prema složenim procedurama u BiH, donacija ušla u državu desetine nimalo jednostavnih procedura treba biti obavljeno, napominje Gudeljević.
Kaznena prijava- populistički pamflet
Ovih dana je veliki pritisak usmjeren prema ministrici civilnih poslova BiH. Nekolicina građana Sarajeva je podnijela i krivičnu prijavu protiv nje i predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije.
Gudeljević kaže kako je saznala za tu kampanju protiv nje iz medija, no nije ju željela komentirati.
-Ne želim komentirati jer očekujem da će institucije savjesno i prema pravnim propisima obaviti svoj posao. Bit će mi drago konačno saznati temeljem kojeg slova zakona ili utemeljenja u ustavu, je Ministarstvo civilnih poslova moglo učiniti više a nije. Sve je to samo jedan populistički politički pamflet i ništa više, kaže Gudeljević.
Vrisak.info