Molekularni biolog i član vladina Znanstvenog savjeta Gordan Lauc u subotu je ponovo upozorio na nepotrebnost uvođenja strogih epidemioloških mjera, posebno ograničavanja kretanja, ustvrdivši da su za kontrolu epidemije dovoljne blage mjere i osobna odgovornost.
Jako mi je žao što je u Hrvatskoj 28. studenoga zabranjen rad restoranima, kafićima i teretanama. Još mi je više žao što se od 22. prosinca uvodi potpuno besmislena mjera zabrane napuštanja županije u kojima ljudi imaju prebivalište, napisao je na Facebooku Lauc koji se zalaže za kombinaciju “blagih mjera i osobne odgovornosti”.
Lauc smatra da pandemija u Hrvatskoj evidentno prelazi u silaznu fazu, no i da su političke ucjene, medijski pritisci i znanstvene zablude nadjačali glas razuma. Navodi i da je još gora situacija u nekim drugim zemljama gdje se “ljudi moraju nositi s kaznom kućnog pritvora koji će vjerojatno potrajati do proljeća”.
To se sve, kaže, događa nakon što je primjer Južne Amerike pokazao da stroge zabrane naprosto nemaju smisla, budući da u konačnici ne umanjuju broj zaraženih i umrlih.
Pozivajući se na primjere u Hrvatskoj, ističe da su “iste mjere na snazi u čitavoj zemlji. Zatvaranje restorana, kafića i teretana rezultiralo je značajnim smanjivanjem kretanja ljudi, praktično u istom postotku u cijeloj Hrvatskoj, no s druge strane, dinamika pandemije je jako različita u različitim dijelovima zemlje”.
Kao tri dokazano učinkovite mjere za suzbijanje pandemije izdvaja – zabranu okupljanja velikog broja ljudi, ograničavanje manjih okupljanja (obiteljska okupljanja, broj ljudi u restoranima i sl.) te edukaciju javnosti o važnosti osobne odgovornosti (pranje ruku, držanje distance, korištenje maski, prozračivanje, ovlaživanje zraka).
Sve druge mjere, tvrdi, imaju vrlo ograničen učinak na širenje epidemije, a s druge strane nanose ogromnu štetu društvu. Da ove mjere zabrane rada koje su donesene pred tri tjedna imaju ikakav značajan učinak, onda bi on bio vidljiv u svim dijelovima Hrvatske, a ne samo na sjeverozapadu zemlje, smatra Lauc.
Po njegovu tumačenju, “stvarni razlog pada na sjeverozapadu zemlje kombinacija je mjera koje su bile na snazi tijekom studenoga i velikog broja ljudi koji su već preboljeli covid i postali otporni”.
Lauc ističe tri odlučujuća faktora u dinamici pandemije – snažni sezonalni karakter bolesti koji čini da se virus zimi brže širi i češće uzrokuje teži oblik bolesti, set razumnih “blagih” mjera koje značajno utječu na usporavanje širenja virusa te broj ljudi koji je postao otporan tako što je prebolio covid (ili uskoro tako što je cijepljen), tj. prokuženost populacije.
Kombinacija ta tri elementa objašnjava više-manje sve što se do sada događalo u svijetu: bilo kakve mjere + dolazak proljeća učinkovito su suzbili prvi val; bilo kakve mjere i visoka prokuženost su suzbili drugi val u velikom broju zemalja Europe; niska prokuženost je rezultirala izostankom pada ili čak rastom usprkos mjerama u brojnim zemljama (Baltik, Njemačka, Danska, itd); dolazak zime značajno pogoršava situaciju u velikom dijelu Europe.
Pandemija u Hrvatskoj evidentno prelazi u silaznu fazu, no to ne znači da se sada možemo opustiti. I dalje je jako puno ljudi koji se mogu zaraziti, razboljeti i umrijeti. U bolnicama je stanje jako teško jer s dolaskom hladnijeg vremena sve više ljudi razvija teški oblik bolesti. Pad broja hospitaliziranih koji u Zagrebu vidimo već preko tjedan dana, a na razini Hrvatske tri dana budi nadu, no svi zajedno moramo se jako potruditi da ograničimo kontakte i tako dodatno usporimo širenje virusa. To će kroz nekoliko tjedana značajnije smanjiti i broj hospitaliziranih i teško bolesnih ljudi. Ovu pandemiju ne želimo suzbiti tako da se svi razbolimo. Cjepivo je blizu i kombinacijom “blagih” mjera i osobne odgovornosti možemo spasiti puno života, zaključio je Lauc.
Vrisak.info